Pomozite razvoju web mjesta, dijelite članak s prijateljima!
Znanstvena istraživanja pružaju dodatne dokaze da naše zdravlje ovisi o stanju crijeva. Crijeva su glavni oslonac imunološkog sustava. Sluznica koja ih oblaže je prepreka toksinima, ali i poligon na kojem limfociti uče prepoznati molekule koje predstavljaju prijetnju tijelu.
Naše tijelo kontaktira s vanjskim svijetom preko kože i sluznice. Najveća sluznica je sluznica crijeva (njegova površina može biti do 250 m22 ).
Gotovo 80% imunoloških tijela formira se u crijevima, a gusta mreža živčanih stanica prenosi signale o bilo kakvoj prijetnji stožeru, tj. mozgu.
Zahvaljujući tome, učinkovito obavlja svoje funkcije: apsorbira hranjive tvari i predstavlja barijeru za štetne tvari i mikroorganizme. Razgovaramo s dr. Maciej Hałasa, dr. med., imunolog s Odjela za biokemiju i ljudsku prehranu Pomeranskog medicinskog sveučilišta.
- Kakve veze crijeva imaju sa zdravljem?
Maciej Hałasa, MD, PhD : Imunolozi već dugo znaju da crijeva sadrže najveću kvantitativnu masu limfoidnog tkiva, koje je osnova imunološkog sustava. No, smatralo se da je to povezano s činjenicom da velik udio potencijalno opasnih tvari prolazi kroz crijeva, uključujući otrovne, upalne i patogene agense. Stoga je zaključeno da je primarna funkcija limfoidnog tkiva zaštita crijeva od ovih čimbenika. Ali tijekom posljednjih desetak godina ovo se gledište dramatično promijenilo. Zahvaljujući nekoliko znanstvenih otkrića, shvatili smo da je limfoidno tkivo crijeva, zvano GALT, odgovorno ne samo za lokalnu zaštitu crijeva, već i za stvaranje sposobnosti specifičnog prepoznavanja i obrane od različitih čimbenika koji mogu oštetiti , napadati, tj. biti opasan (otrovan i zarazan) za sva tkiva u tijelu. Ova zaštita prvenstveno se odnosi na dišni sustav, genitourinarni sustav i kožu, odnosno ona mjesta koja mogu biti u kontaktu s vanjskim svijetom. Ukratko, učenje stečenog imuniteta, odnosno onog koji naše tijelo mora naučiti, odvija se u velikoj mjeri u crijevima.
- Što je stečeni imunitet? Zašto u ovomecrijeva su toliko važna za ovaj proces?
M.H.: Kontakt našeg organizma s vanjskim svijetom kroz kožu je vrlo ograničen. To se događa samo kada oštetimo kožu, ozlijedimo je ili maceriramo epidermu. Tada u tijelo može ući nešto što mu može naštetiti. Isto vrijedi i za dišni sustav koji se svakodnevno mora nositi s onečišćujućim tvarima iz zraka. No, donji dišni putovi već su oslobođeni tih zagađivača, jer im je sluz prepreka. Zalijepe se i s vremenom se izlučuju. S druge strane, crijeva su mjesto u našem tijelu koje je u stalnom kontaktu s ogromnom masom potencijalno štetnih tvari. Dolaze iz hrane koju jedemo, kao i sluzi iz dišnih puteva, koju često progutamo čak i nesvjesno. Sve to na ovaj ili onaj način završi u probavnom traktu i mora proći kroz crijeva. Tada potencijalno štetni čimbenici sadržani u sadržaju hrane dolaze u dodir s obrambenim stanicama - uglavnom limfocitima, koji nauče na njih pravilno reagirati, što im omogućuje da se u budućnosti brzo uklone, kako im se ne bi dala mogućnost štetnog djelovanja. učinak na tijelo. Ovako, ukratko, izgleda izgradnja specifičnog imuniteta organizma u crijevima.
M.H.: Teoretski bi tako trebalo biti, ali imamo jedan problem sa specifičnim imunitetom. Ova vrsta imuniteta iznimno je učinkovita jer može neutralizirati opasne čimbenike prije nego što dođu u tjelesna tkiva gdje bi mogli uzrokovati bolest. Dakle, ako određeni imunološki sustav neprimjetno uhvati sve što nam može naštetiti, npr. izazvati upalu, unatoč činjenici da oko nas ima ljudi koji kišu i kašlju, mi ne dobivamo infekciju. Nažalost, vrlo često zaboravljamo, ili jednostavno ne znamo, da je to zbog prethodne izloženosti takvim prijetnjama i da je potrebno da se imunološki sustav nauči nositi se s njima. Slijedom toga, jer nam se sve to događa neprimjetno, svaki dan zaboravljamo da se, da bismo ostali zdravi, trebamo stalno imunizirati, odnosno uz prehranu opskrbljivati tijelo raznim tvarima koje nam omogućuju da stalno gradimo tu imunizaciju.
M.H.: Radije bih rekao na zdravoj prehrani, tj. na prehrani koja nije lišena nutrijenata, već se sastoji od nisko obrađenih, prirodnih proizvoda. Postoji izreka – pametni ljudi žive u prljavštini.Naravno, nisam protivnik higijene, ali pretjerano čišćenje kože, kao i pokušaji jedenja gotovo sterilnih obroka ili pretjerana oralna higijena (čak i pretjerano ispiranje usta dezinficijensima) uskraćuju tijelu kontakt s tvarima koje pomažu u izgradnji imuniteta.
M.H.: Stanice stratum corneuma proizvode plakove keratinskih proteina koji su nepropusni za vodu. Ova hidrofobna barijera sprječava vodu da pobjegne i ispari iz našeg tijela. Istodobno, stvara barijeru koju patogeni ne mogu prevladati i mnoge potencijalno otrovne tvari. Naravno, to se događa samo ako koža nije oštećena, napuhana. Sluznice, uključujući one u crijevima, rade na malo drugačije načine. Štiti nas od prodora štetnih tvari i patogenih mikroorganizama, jer su prekrivene sluzi i imaju gustu strukturu epitela.
M.H .: Da. Otrovne tvari ne mogu ući u tijelo ako crijeva imaju zdrav epitel. Nažalost, ponekad je oslabljen. Znamo za nekoliko tvari za koje znamo da mogu uzrokovati takva oštećenja crijeva, što dovodi do fenomena koji se naziva sindrom propuštanja crijeva. Ovaj koncept još nije u potpunosti shvaćan u suvremenoj medicini, ali postoji sve veći broj dokaza u obliku ozbiljnih znanstvenih istraživanja koja podupiru korištenje pojma "sindrom propuštanja crijeva". Jedna tvar koja može dovesti do curenja u crijevima je gluten, čija prisutnost u hrani nekih ljudi uzrokuje oštećenje veza između stanica koje čine crijevnu sluznicu.
M.H.: To regpuje zonpina, prirodna tvar u našem tijelu, a nedavno ju je otkrio prof. Alessio Fasano, američki liječnik talijanskog podrijetla specijaliziran za liječenje celijakije. Zonpin je identičan toksinu koji proizvodi bakterija koja uzrokuje koleru, nekoć uobičajenu bolest koja se očituje masivnim proljevom. U fiziološkim uvjetima, zonpin nam je potreban kada se u crijevima nađe nešto štetno i trebamo ga se riješiti iz organizma. Tada se labave veze između epitelnih stanica, te se kao rezultat toga oslobađa mnogo vode iz prostora subepitelnog tkiva, štoispire unutrašnjost crijeva. Osjeća se kao proljev. No, drugi, nepoželjni učinak zonpina je otpuštanje crijevne sluznice i stvaranje uvjeta za prodiranje nepoželjnih tvari. To su veće i složenije molekule koje mogu biti otrovne ili alergene. Ove tvari se mogu prenositi krvotokom do jetre i uzrokovati njezino zatajenje. A budući da je jetra odgovorna za mnoge fiziološke procese koji se odvijaju u našem tijelu, njeno oštećenje ili preopterećenje tvarima koje su nepropisno prodrle iz crijeva mogu uzrokovati bolesti same jetre ili, posljedično, i drugih organa.
Vrijedi znatiUčinkovit epitel je neophodan
Proizvodi iz vanjskog svijeta koji ulaze u crijeva prethodno se obrađuju, npr. u želucu, gdje većina patogenih mikroorganizama umire. Čvrsto prianjanje stanica koje čine crijevo, kao i čvrsta struktura naše kože, osiguravaju da nikakve tvari ne mogu nekontrolirano ući u tijelo. Učinkovit epitel dopušta samo ono što bi trebalo proći u krv i otići u različita tjelesna tkiva, odnosno uglavnom aminokiseline, jednostavne šećere i masne kiseline. Ovi esencijalni nutrijenti sigurni su za naše tijelo. Sigurni jer nemaju toksična ili alergena svojstva i stoga se mogu masovno apsorbirati i apsorbirati te konačno postati izvor energije ili građevni materijal za stanice.
M.H.: Teoretski bi tako trebalo biti, ali imamo jedan problem sa specifičnim imunitetom. Ova vrsta imuniteta iznimno je učinkovita jer može neutralizirati opasne čimbenike prije nego što dođu u tjelesna tkiva gdje bi mogli uzrokovati bolest. Dakle, ako određeni imunološki sustav neprimjetno uhvati sve što nam može naštetiti, npr. izazvati upalu, unatoč činjenici da oko nas ima ljudi koji kišu i kašlju, mi ne dobivamo infekciju. Nažalost, vrlo često zaboravljamo, ili jednostavno ne znamo, da je to zbog prethodne izloženosti takvim prijetnjama i da je potrebno da se imunološki sustav nauči nositi se s njima. Slijedom toga, jer nam se sve to događa neprimjetno, svaki dan zaboravljamo da se, da bismo ostali zdravi, trebamo stalno imunizirati, odnosno uz prehranu opskrbljivati tijelo raznim tvarima koje nam omogućuju da stalno gradimo tu imunizaciju.
M.H.: Radije bih rekao na zdravoj prehrani, tj. na prehrani koja nije lišena nutrijenata, već se sastoji od nisko obrađenih, prirodnih proizvoda. Postoji izreka – pametni ljudi žive u prljavštini. Naravno, nisam protivnik higijene, ali pretjerano čišćenje kože, kao i pokušaji jedenja gotovo sterilnih obroka ili pretjerana oralna higijena (čak i pretjerano ispiranje usta dezinficijensima) uskraćuju tijelu kontakt s tvarima koje pomažu u izgradnji imuniteta.
M.H.: Stanice stratum corneuma proizvode plakove keratinskih proteina koji su nepropusni za vodu. Ova hidrofobna barijera sprječava vodu da pobjegne i ispari iz našeg tijela. Istodobno, stvara barijeru koju patogeni ne mogu prevladati i mnoge potencijalno otrovne tvari. Naravno, to se događa samo ako koža nije oštećena, napuhana. Sluznice, uključujući one u crijevima, rade na malo drugačije načine. Štiti nas od prodora štetnih tvari i patogenih mikroorganizama, jer su prekrivene sluzi i imaju gustu strukturu epitela.
M.H .: Da. Otrovne tvari ne mogu ući u tijelo ako crijeva imaju zdrav epitel. Nažalost, ponekad je oslabljen. Znamo za nekoliko tvari za koje znamo da mogu uzrokovati takva oštećenja crijeva, što dovodi do fenomena koji se naziva sindrom propuštanja crijeva. Ovaj koncept još nije u potpunosti shvaćan u suvremenoj medicini, ali postoji sve veći broj dokaza u obliku ozbiljnih znanstvenih istraživanja koja podupiru korištenje pojma "sindrom propuštanja crijeva". Jedna tvar koja može dovesti do curenja u crijevima je gluten, čija prisutnost u hrani nekih ljudi uzrokuje oštećenje veza između stanica koje čine crijevnu sluznicu.
M.H.: To regpuje zonpina, prirodna tvar u našem tijelu, a nedavno ju je otkrio prof. Alessio Fasano, američki liječnik talijanskog podrijetla specijaliziran za liječenje celijakije. Zonpin je identičan toksinu koji proizvodi bakterija koja uzrokuje koleru, nekoć uobičajenu bolest koja se očituje masivnim proljevom. U fiziološkim uvjetima, zonpinatrebamo kad je u crijevima nešto štetno i trebamo to izbaciti iz organizma. Tada se popuštaju veze između epitelnih stanica, te se kao rezultat toga oslobađa mnogo vode iz prostora subepitelnog tkiva koja ispire crijevo. Osjeća se kao proljev. No, drugi, nepoželjni učinak zonpina je otpuštanje crijevne sluznice i stvaranje uvjeta za prodiranje nepoželjnih tvari. To su veće i složenije molekule koje mogu biti otrovne ili alergene. Ove tvari se mogu prenositi krvotokom do jetre i uzrokovati njezino zatajenje. A budući da je jetra odgovorna za mnoge fiziološke procese koji se odvijaju u našem tijelu, njeno oštećenje ili preopterećenje tvarima koje su nepropisno prodrle iz crijeva mogu uzrokovati bolesti same jetre ili, posljedično, i drugih organa.
M.H.: Prije svega, tako široko korišteni antibiotici, između ostalog, remećenjem sastava crijevne bakterijske flore. Druga skupina lijekova su nesteroidni protuupalni lijekovi, koji se, nažalost, također često zlorabe. Sljedeći faktor je gluten. Nedavno je dokazana njegova povezanost s crijevnim curenjem i prekomjernom koncentracijom zonpina, iako je već dugo poznata njegova veza s razvojem celijakije ili celijakije. Isto vrijedi i za dijabetes tipa 1, koji je autoimuna bolest. Također postoje izvješća da je potpuno ukidanje glutena rezultiralo smanjenjem upale zglobova kod reumatoidnih bolesti.
M.H .: Da sam to točno znao… Ali osobno, nastojim izbjegavati visoko prerađenu hranu s dugim rokom trajanja, jer je puna konzervansa, umjetnih pojačivača okusa, bojila itd. I to je negativan utjecaj na stanje crijeva, a time i na naše imunološko stanje. Osim toga, potrebno je voditi računa o sastavu i stanju naše probiotske crijevne flore. I tu važnu ulogu igra, između ostalih, i prirodno fermentirani mliječni proizvodi, i predmet moje fascinacije posljednjih godina, tj. najsvestraniji, prirodni imunološki dodatak - colostrum bovinum.
Vrijedi znatiLijek koji će zatvoriti crijeva
Tim prof. Alessio Fasano, talijanski gastroenterolog, radi na lijeku koji će zaustaviti djelovanje zonulina, tvari koja slabi zategnutost crijeva. Rezultati ispitivanja suobećavajuće, a znanstvenici se nadaju da će moći kontrolirati učinke zonulina, a time i zaustaviti propuštanje crijeva, održavajući čvrste veze između stanica crijevnog epitela. Prije nego što se u ljekarnama pojave učinci rada na antisonulinu, jedino učinkovito sredstvo za brtvljenje crijevnog epitela je colostrum bovinum. Njegovo blagotvorno djelovanje dokazano je u mnogim kliničkim studijama. Kolostrum ili kolostrum – prvo mlijeko – proizvode ženke sisavaca prvih 48 sati nakon poroda. Dodatak koji sadrži kolostrum može se kupiti u ljekarni. Ne samo da pomaže popraviti međustanične spojeve koji propuštaju, već je i izvrstan prebiotik koji olakšava kolonizaciju gastrointestinalnog trakta prijateljskim bakterijama. Osim toga, pomaže tijelu u izgradnji imuniteta na mnoge druge načine.
mjesečnik "Zdrowie"