Nefrotski sindrom je skupina simptoma koji se razvijaju kada su glomeruli oštećeni. To je vrlo ozbiljno stanje koje može dovesti ne samo do zatajenja bubrega, već i do krvnih ugrušaka i manje ozbiljnih, ali uznemirujućih komplikacija: lomljivosti kose i noktiju, pa čak i ćelavosti. Koji su uzroci i simptomi nefrotskog sindroma? Koji je tretman za ovu bolest bubrega?

Nefrotski sindromnije bolest, već skupina simptoma i laboratorijskih abnormalnosti koje proizlaze iz glomerularne disfunkcije. Zatim dolazi do proteinurije, tj. prisutnosti velike količine proteina, točnije albumina, u mokraći. Njihova količina u mokraći mnogo je veća od količine proteina koje proizvodi jetra, što znači da je njihova koncentracija u krvi ispod normalne. Koliko će proteina proći kroz glomerule ovisi o stupnju oštećenja – što ga je više, to je veća količina proteina u mokraći. Valja naglasiti da sama proteinurija također doprinosi oštećenju bubrežnih glomerula, te stoga dovodi do još većeg oštećenja bubrežne funkcije.

Nefrotski sindrom - uzroci

Uzrok nefrotskog sindroma su bolesti kod kojih dolazi do oštećenja strukture glomerula. U većini slučajeva to su glomerularne bolesti (stručnoprimarne glomerulopatije ), uklj. submikroskopski glomerulonefritis, koji je najčešći u djece. Kod odraslih, 60 posto. U slučajevima nefrotskog sindroma uzrok je primarni glomerulonefritis. U drugim slučajevima, sistemske bolesti ( sekundarne glomerulopatije) odgovorne su za bubrežnu disfunkciju:

  • metaboličke bolesti: dijabetička nefropatija (dijabetička bolest bubrega), amiloidoza (bubrežna amiloidoza), hipotireoza;
  • sistemski eritematozni lupus;
  • reumatoidni artritis;
  • neoplazme (limfomi, multipli mijelom, rak pluća, rak dojke, kolorektalni rak, rak želuca, rak bubrega);
  • infekcije (hepatitis C ili B, HIV, malarija, sifilis);

Nefrotski sindrom također može biti reakcija na lijekove i nefrotoksične tvari (nesteroidni protuupalni lijekovi, zlato, penicilamin, heroin), kao i posljedicatrovanja solima teških metala (živa, zlato, bizmut). Alergeni, otrovi (pčele, ose, zmije) pa čak i cjepiva također mogu doprinijeti pojavi kompleksa simptoma.

Nefrotski sindrom - simptomi

  • proteinurija-gubitak proteina u urinu je preko 3,5 g dnevno, au teškim slučajevima čak i preko desetak grama dnevno (norma je oko 250 mg dnevno ). Za djecu se ova vrijednost pretvara u kilogram tjelesne težine i iznosi preko 50 mg/kg tw. dnevno;
  • hipoalbuminemija, tj. snižavanje koncentracije proteina (albumina) u krvi ( <2,5 mg/dl);
  • hiperlipidemija, tj. poremećaji metabolizma masti u tijelu - obično visoki lipidi u krvi, uglavnom kolesterol;
  • edem - niska razina proteina u krvi i zadržavanje natrija u bolesnim bubrezima razlozi su nakupljanja vode u tijelu, a time i - edema. Pojavljuju se uglavnom oko očiju (najčešće ujutro) i u gležnjevima. Potonji se povećavaju u stojećem položaju, a najveći postaju navečer. Kako bolest napreduje, trajno prekrivaju potkoljenice i bedra, a zatim križnu kosti i donji dio trbuha;
  • hipertenzija;
  • pjenjenje urina (rezultat viška proteina u mokraći);
  • bol u trbuhu, gubitak apetita, mučnina, povraćanje (rezultat oticanja gastrointestinalne sluznice);

Nefrotski sindrom - komplikacije

Uz produljenu proteinuriju mogu se pojaviti pothranjenost i tromboembolijske komplikacije (kao posljedica poremećenog odljeva krvi). Manje ozbiljna, ali problematična komplikacija je alopecija, uglavnom uzrokovana gubitkom proteina iz tijela.

Nefrotski sindrom - dijagnoza

Testovi na temelju kojih se postavlja dijagnoza su krvne pretrage (ESR, kompletna krvna slika, krvno-kemijski testovi - elektroliti, funkcija bubrega, jetreni enzimi, metabolizam lipida, glukoza, ukupni proteini i albumin) i urina (proteini i kreatinin).

Nefrotski sindrom - liječenje

Prvo što treba učiniti je otkriti što uzrokuje nefrotski sindrom i liječiti osnovnu bolest. Kada uzrok leži u samim bubrezima, liječenje se sastoji u davanju odgovarajućih doza steroida ili imunosupresivnih lijekova (ciklosporin A). Nakon toga može se primijeniti simptomatsko liječenje za smanjenje proteinurije i edema. Zatim se koriste diuretici i inhibitori enzima koji konvertuje angiotenzin, čija primjena smanjuje proteinuriju. U bolesnika s visokim rizikom od embolije potrebna je tromboprofilaksa.

Manje steroida za liječenje bubrega

Proteinurijajavlja se najčešće u djece koju je potrebno sustavno pratiti na prisutnost proteina u mokraći. Iako postoje različite metode mjerenja, sve one prekasno obavještavaju pacijenta, u fazi kada je recidiv već u tijeku. Prof. Maciej Mazur otkrio je učinkovitu i jednostavnu metodu ranog upozoravanja na ponovnu pojavu bolesti. Izum je trenutno u postupku patentiranja koji provodi Sveučilišni centar za transfer tehnologije Sveučilišta u Varšavi.

- Osobno sam se susreo s nefrotskim sindromom pa sam se posvetio ovoj temi. Razina bjelančevina tijekom relapsa obično se lavino povećava i da bi je snizilo dijete mora uzimati velike količine steroida. Čak i ako se razina proteina u urinu može brzo spustiti na nulu, daljnje smanjenje doza steroida mora se provoditi postupno. Zbog toga bolesna djeca koja se godinama bore s recidivima uzimaju ogromne količine lijekova koji izazivaju vrlo ozbiljne nuspojave – objašnjava prof. Maciej Mazur.

Djeca s proteinurijom povećavaju rizik od osteoporoze, visokog krvnog tlaka, bolesti probavnog i krvožilnog sustava, kao i bolesti oka (glaukom i katarakta), često dolazi do usporavanja ili zastoja u rastu i prekomjerne tjelesne težine.

- Htio sam pronaći način da predvidim recidiv prije nego što dođe do pojačanog izlučivanja proteina u mokraću, kako bi se djetetu dala znatno manja doza steroida i održala remisija - kaže prof. Mazurija.

- Primijetio sam da se površinska napetost urina bolesnog djeteta smanjuje nekoliko dana prije recidiva. Promjene u fizikalnim svojstvima su toliko velike da se mogu detektirati kod kuće bez potrebe za korištenjem naprednih i skupih metoda, uređaja ili reagensa – objašnjava znanstvenica. Sve što trebate je standardizirana mala mjerica. Pomoću njega možete mjeriti površinsku napetost urina. Za sada je profesor napravio nekoliko prototipova kontejnera.

O autoruMonika MajewskaNovinar specijaliziran za zdravstvenu problematiku, posebno u području medicine, zdravstvene zaštite i zdrave prehrane. Autor vijesti, vodiča, intervjua sa stručnjacima i izvještaja. Sudionica najveće poljske nacionalne medicinske konferencije "Poljakinja u Europi" u organizaciji Udruge "Novinari za zdravlje", kao i specijalističkih radionica i seminara za novinare u organizaciji Udruge.

Pročitajte više članaka ovog autora

Kategorija:

Urologija i nefrologija