Kada se beba rodi bez jednog bubrega (ageneza bubrega), može funkcionirati kao zdrava vršnjakinja. Problem nastaje kada ovaj postojeći pojedinačni bubreg ima razvojni defekt ili bolest, a samim time i mnogo manje učinkovit.

Ageneza bubrega( nedostaje bubreg ) je problem koji nije tako rijedak, jer se javlja kod jedne osobe u 1100-1200. Ovaj problem je češći za žene nego za muškarce (omjer 1,8:1).

Zašto se beba rađa bez jednog bubrega?

- Za to su krivi prerani poremećaji fetalne organogeneze koji se javljaju u prvom tromjesečju trudnoće. One se sastoje u nedostatku formiranja bubrežnog pupoljka ili, češće, ureteralne krafne, čiji je dolazak u područje bubrežnog blastemisa uvjet za njegov daljnji razvoj - objašnjava dr. Jerzy Czyż, dječji urolog i kirurg iz BIOS Centra za medicinsku dijagnostiku i hematologiju i Varšavske dječje bolnice. U sadašnjoj fazi takvi se nedostaci otkrivaju u prenatalnom razdoblju, ali to nije uvijek slučaj. - Nešto prije ere neinvazivnih slikovnih pregleda, agenezija bubrega najčešće se nalazila u trenutku obdukcije. Trenutno to doznajemo slučajno tijekom ultrazvuka trbušne šupljine, koji se radi iz raznih, najčešće nebubrežnih razloga, kaže dr. Jerzy Czyż. - Ili kod dijagnosticiranja nedostataka u strukturi reproduktivnih organa, koji vrlo često prate agenezu bubrega, posebno kod žena (25-50%).

Kada nedostaje jedan bubreg, a drugi je bolestan …

Ako se pokaže da dijete ima jedan bubreg i nakon pretraga (scintigrafija bubrega) sigurni smo da funkcionira ispravno i preuzima ulogu drugog - nema potrebe za brigom. Još je gore ako je jedini opterećen nedostacima. U slučaju ageneze oba bubrega, prognoza je loša - u većini slučajeva fetus je mrtav ili smrt nastupa ubrzo nakon poroda - pijelonefritis bubrega i mokraćovoda. Simptom prirođenih defekata mokraćnog sustava može biti manjak ili nikakav nedostatak amnionske tekućine (oligohidramnij).urođena opstrukcija unutar mokraćnog trakta koja ometa otjecanje mokraće, npr. u visini zdjelice s mokraćovodom ili mokraćovoda s mokraćnim mjehurom, ili zbog vezikoureteralne drenaže, ili defekta uretre (npr. stražnji uretralni ventil). U kongenitalne bubrežne mane spadaju i hipoplazija (bubreg je normalne građe, ali znatno manji) i displazija (nenormalna struktura bubrežnog parenhima).Djeca s bubrežnom agenezom obično su pod stalnim nadzorom stručnjaka: nefrologa ili urologa. Za potvrdu dijagnoze ageneze bubrega potrebno je napraviti slikovne pretrage - ultrazvuk i scintigrafiju bubrega - Ako postoji bilo kakav problem s drugim bubregom, prije svega treba utvrditi radi li se o prirođenom poremećaju razvoja, kao što su hipoplazija ili displazija, ili sekundarna, uzrokovana procesima bolesti koje se javljaju nakon rođenja djeteta - kaže dr. Jerzy Czyż. - Treba isključiti malformacije mokraćnog sustava koje mogu ugroziti drugi bubreg i, ako se otkriju, odrediti indikacije za moguće liječenje.

Važno

Ako dijete ima ageneziju bubrega:

  • Vodite računa da pijete dovoljno - bubreg mora biti udoban za rad,
  • naučite svoje dijete da koristi kahlicu što je prije moguće (po mogućnosti do 1,5 godine starosti) umjesto da koristi jednokratne pelene,
  • Nemojte davati, ako nema potrebe, umjetne vitamine - one iz prirodne hrane date u odgovarajućim količinama, uklj. voće i povrće su najbolje.

Kako se brinuti za bubreg

Roditelji djece s jednim bubregom često su zabrinuti za stanje bubrega jer postoji jedan bubreg i moraju raditi za dva. Više paze na djetetovu prehranu, vode računa o tome da pije odgovarajuću količinu tekućine, savjetuju se s pedijatrom ili nefrologom svaki put kada uzimaju lijek ili vitamine. Postoje, međutim, neka zapažanja koja ukazuju na veću učestalost arterijske hipertenzije, proteinurije i značajke blagog zatajenja bubrega u osoba s agenezom jednog bubrega - kaže dr. Jerzy Czyż. - Ne može se isključiti ni preopterećenje jednog bubrega koje dovodi do njegovog zatajenja. Ali trenutno nema uvjerljivih i uvjerljivih dokaza koji određuju uzroke i prevalenciju značajki zatajenja bubrega kod ljudi rođenih s jednim bubregom. No, zbog mogućeg rizika, neki liječnici savjetuju tim osobama da se ne bave kontaktnim i ekstremnim sportovima zbog opasnosti od ozljeda i oštećenja jedinog bubrega. - Po meni, međutim, to nije opravdano,jer imamo vitalne, ali pojedinačne organe, kao što su mozak i jetra. Treba ih zaštititi na isti način - kaže dr. Jerzy Czyż.

Kategorija:

Urologija i nefrologija