DHA kiselina - koja pripada skupini omega-3 masnih kiselina - ima jedinstvena zdravstvena svojstva. Prava doza može zaštititi od Alzheimerove bolesti, makularne degeneracije (AMD), depresije, kao i smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti te ublažiti simptome reumatskih bolesti. Međutim, neki bi ljudi trebali biti oprezni s prekomjernom konzumacijom DHA jer može više štetiti nego pomoći.

DHA kiselina(dokozaheksaenska kiselina) pripada višestruko nezasićenim masnim kiselinama iz skupine omega-3 masnih kiselina. Nazivaju se i esencijalnim masnim kiselinama, jer njihov nedostatak ili nedostatak u prehrani uzrokuje zdravstvene poremećaje, a osim toga ne mogu se sintetizirati u ljudskom tijelu. DHA kiselina igra ključnu ulogu u funkcioniranju živčanog sustava. Konzumiran u odgovarajućim dozama, također podržava rad imunološkog i kardiovaskularnog sustava. Osim toga, ublažava simptome reumatskih bolesti, povoljno utječe na hormonalnu ravnotežu i pospješuje eliminaciju toksina iz organizma. Međutim, u nekim slučajevima, prekomjerna konzumacija može prije štetiti nego pomoći.

DHA kiselina povećava rizik od raka prostate i debelog crijeva?

Neki znanstvenici tvrde da omega-3 nezasićene masne kiseline (uključujući DHA), zbog svojih protuupalnih svojstava, mogu imati pozitivne učinke u prevenciji i liječenju raka, uključujući rak dojke, rak pluća, rak prostate ili rak gastrointestinalnog trakta. Međutim, postoje studije koje ukazuju na vezu između potrošnje DHA i razvoja nekih od ovih karcinoma.

Znanstvenici iz Centra za istraživanje raka Fred Hutchinson u časopisu Nacionalnog instituta za rak tvrde da se visoka koncentracija EPA, DHA i DPA kiselina povećava za 71 posto. rizik od najagresivnijih oblika raka prostate, s visokim rizikom od metastaza, za 44%. rizik od raka prostate s niskim rizikom od metastaza, i to za 43 posto. povećava rizik od svih oblika ovog raka. Tako su potvrdili rezultate studija drugih znanstvenika koji su prethodno pokazali vezu između razvoja ovog raka i omega-3 kiselina. Pritom naglašavaju da prehrana bogata ribom i morskim plodovima ne predstavlja prijetnju zdravlju muškaraca. O tome svjedoče istraživanja izJapan, gdje je incidencija raka prostate, posebno njegovog najopasnijeg oblika, jedna od najnižih u svijetu s ovom vrstom prehrane. Stoga pretpostavljaju da povećana suplementacija omega-3 masnim kiselinama može biti štetna.

Zauzvrat, znanstvenici sa Sveučilišta Michigan State, čiji su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu "Science", kažu da riblje ulje (između ostalog bogato DHA kiselinama) može biti povezano s kolitisom i rakom debelog crijeva. Kod laboratorijskih miševa koje su proučavali (koji su, valja napomenuti, bili osjetljivi na upalne bolesti probavnog sustava), ribljem ulju (u visokim dozama) uz pojačanu upalu bilo je potrebno samo 4 tjedna da se tumor razvije. Znanstvenici pozivaju na ograničenje doze DHA kiseline, posebno u slučaju ljudi s kroničnom upalom gastrointestinalnog trakta.

DHA kiselina smanjuje rizik od srčanog udara

DHA kiselina podržava pravilno funkcioniranje kardiovaskularnog sustava. Stabilizira krvni tlak i štiti od sljepljivanja trombocita, a time i od stvaranja krvnih ugrušaka u žilama. Osim toga, snižava razinu lošeg kolesterola (LDL) i podiže razinu dobrog kolesterola (HDL), smanjujući rizik od razvoja ateroskleroze, a samim time i – smanjujući vjerojatnost bolesti poput koronarne bolesti srca ili srčanog udara. Istraživanja pokazuju da jedenje više od jednog ribljeg obroka tjedno smanjuje za više od 50%. rizik od umiranja od srčanih bolesti (u usporedbi s ljudima koji uopće ne jedu ribu ili jedu ribu samo jednom mjesečno). U slučaju osoba koje su imale srčani udar, rizik se smanjuje za 42%.

DHA kiselina štiti mozak i nakon moždanog udara

DHA kiselina može zaštititi mozak od moždanog udara. Znanstvenici sa Sveučilišta Louisiana u New Orleansu idu korak dalje i u "Translational Stroke Research" tvrde da DHA također može zaštititi mozak nakon cerebrovaskularne nesreće. Njihov eksperiment na miševima pokazao je da je primjena DHA kiseline 3 sata nakon moždanog udara smanjila područje oštećenja mozga za 40%. Zauzvrat, kod glodavaca koji su primili korisnu kiselinu 4 i 5 sati nakon moždanog udara, oštećenje mozga bilo je 66 posto. i 59 posto manji (u usporedbi sa životinjama koje ih nisu primile). Osim toga, DHA kiselina pridonijela je smanjenju oticanja mozga i potaknula proizvodnju neuroprotektina D1 - tvari koja pomaže u zaštiti živčanog tkiva od oštećenja.

Važno

DHA kiselina - doza

Prema standardima Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA), DHA kiselina potiče pravilno funkcioniranje mozga, očiju i srca u dozi od 250 mg dnevno.

KiselinaDHA može spriječiti makularnu degeneraciju

DHA kiselina je sastavni dio mrežnice oka. Njegov nedostatak kod najmlađih može dovesti do retinopatije prijevremeno rođenih beba. S druge strane, djeca koja ne jedu ribu podložnija su oštećenju vida i lošije vide. Nasuprot tome, nedostatak DHA i drugih omega-3 kiselina u starosti može doprinijeti degeneraciji makule (središnji dio mrežnice), što može rezultirati sljepoćom. To potvrđuju i rezultati istraživanja američkih znanstvenika, koji su objavljeni u časopisu "Archives of Ophthalmology". Dr. William G. Christen iz bolnice Brigham and Women's Hospital u Bostonu i njegov tim pregledali su grupu žena kojima još nekoliko godina nije dijagnosticirana AMD. Pokazalo se da su žene koje su konzumirale najviše omega-3 masnih kiselina imale 38 posto. manji rizik od makularne degeneracije (u usporedbi sa skupinom žena koje su konzumirale najmanje omega-3 masnih kiselina). Rezultati su se ticali i DHA i EPA. S druge strane, jedenje jedne porcije ribe tjedno – u usporedbi s konzumiranjem jedne porcije ribe mjesečno – bilo je 42 posto. manji rizik od razvoja makularne degeneracije povezane s dobi. Ukratko: redovita konzumacija DHA i EPA značajno smanjuje rizik od AMD-a.

Važno

DHA kiselina - koje proizvode sadrži?

Najbogatiji izvor DHA je masna morska riba kao što su: losos, tuna, haringa, skuša, sardine, inćuni i morska riba. Da biste zadovoljili potražnju za omega-3 masnim kiselinama, ribu biste trebali jesti barem 2-3 puta tjedno.

Osim toga, DHA se može naći u algama, orašastim plodovima, tofuu, lanenom i biljnim uljima, posebno u lanenom ulju, ali i u repici, koja je čak bogatiji izvor od maslinovog ulja. Međutim, omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina definitivno je lošiji u uljima nego u morskoj ribi.

PROVJERA>>Koje su MASTI vrijedne?

DHA kiselina može spriječiti demenciju

DHA kiselina poboljšava opskrbu mozga krvlju i poboljšava protok živčanih podražaja između sive i bijele tvari. Ovo uključuje o tome ovisi učinkovitost razmišljanja, razumijevanja i pamćenja. Nažalost, njegova razina u mozgu opada s godinama. Stoga je potrebno nadopuniti njegove nedostatke kako bi se smanjio rizik od kognitivne disfunkcije u kasnijoj dobi. Pokazalo se da stariji ljudi koji jedu puno ribe imaju manje šanse za razvoj Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. To potvrđuje, među ostalim, i rezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Južna Dakota u Sioux Fallsu. Oni tvrde da omega-3 masne kiseline (uključujući DHA) usporavaju brzinu gubitkamoždano tkivo tijekom procesa starenja i tako može zaštititi od demencije.

DHA kiselina za depresiju, anksioznost i shizofreniju

DHA kiselina, kao strukturna komponenta živčanog sustava, igra značajnu ulogu u njegovom funkcioniranju. Njegov nedostatak može biti povezan s poremećajima u stabilnosti stanične membrane u neuronima i prijenosu serotonina, norepinefrina i dopamina, što je pak važno u razvoju kognitivnih poremećaja i poremećaja raspoloženja koji se javljaju, između ostalog, depresivno. Ovu tezu potvrđuju i istraživanja znanstvenika, koja pokazuju da pacijenti koji pate od depresije često imaju manjak DHA u mozgu, posebice u tom ključnom području, odnosno frontalnom korteksu. Oni također tvrde da nadopunjavanje DHA (i drugih omega-3 i omega-6) nedostataka podržava liječenje mentalnih poremećaja i bolesti živčanog sustava, uključujući depresiju i shizofreniju. Međutim, rezultati su neuvjerljivi i potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdila prava uloga pojedinačnih višestruko nezasićenih masnih kiselina u liječenju i prevenciji ovih stanja.

Kategorija:

Zdravlje